HUMANITARNA AKCIJA

Odred izviđača Pamen Banovići-KLUB ŠAKAL

Danas smo obišli nanu Mujić Ruvejdu i predali joj prikupljena sredstva te joj tako malo uljepšali dan kako to ona sama kaže. Kroz priču sa Ruvejdom saznali smo da joj je još potreban i ogrjev u ovim hladnim danima što ćemo svakako pokušati da obezbjedimo. Nana se nakraju zahvalila svima koji su pomogli.

Tako se i mi ovim putem zahvaljujemo svima koji su pomogli. I idemo dalje nastavljamo sa prikupljanjem sretstava za sledeću humanitarnu akciju. Za sve koji žele da doniraju mogu doći u prostorije izviđača od 17 do 19h.

ulica: 10 Septembar br.55

Kontakt broj: 060/33 66 307
HVALA

Read More

Prikupljanje humanitarne pomoći

Ni zima,ni šetnja od dva sata i četrdeset minuta kroz snijeg nisu sprecili sakale u novoj radnoj akciji. A kako uvijek ide posle dobro odradjenog posla dodje vrijeme i za druženje.

Read More

Šetnja kroz prirodu i rad na kući

Ni zima,ni šetnja od dva sata i četrdeset minuta kroz snijeg nisu sprecili sakale u novoj radnoj akciji. A kako uvijek ide posle dobro odradjenog posla dodje vrijeme i za druženje.

Read More

VATRA 1.dio.- Potpala i loženje vatre

Prvo jedan savjet: sa sobom uvijek nosite šibice ili upaljač, ali ih i na vreme obezbjedite od vlage ili mogućnosti da se pokvase (pad u vodu, kiša…). Šibice se čuvaju npr. u plastičnoj kutiji za film. Može poslužiti i bilo koji drugi vodonepropusni omot, pa čak i obična najlon kesa dobro (hermetički) zatvorena. Također, u to nepromočivo pakovane stavite i nešto od materijala za potpalu vatre (papir se ne preporučuje). 

Pored spomenutog truda, evo šta još možemo koristiti za potpalu:

• suhe grančice jele, bora ili ariša (smolasto drvo koje se vrlo lako pali). Dovoljno je ponjeti par štapića dužine desetak cm.
• plastično staklo tj. "plestik glas", od koga se naprave pločice dužine 10cm i širine 3cm. Ove pločice se baš lako ne pale, ali zato dugo bezdimno gore (oko 5min) i ne može ih ugasiti vetar ili slaba kiša.
• unutrašnja guma (od bicikla ili automobila). Takođe se naprave trake sličnih dimenzija kao pomenute pločice. Kad se upale gore dugo, a plamen je otporan na vetar i kišu. Možete ih baciti i u snijeg - i dalje će gorjeti bez ikakvih problema. Čak i ako se pokvase nije problem upaliti ih šibicom ili upaljačem.

Upaljenu gumenu traku ili plastičnu pločicu bacite na snop spremljenih drva, i upalićete logorsku vatru i po vjetru, i po kiši, i po sneijgu…

Za potpalu još možete koristiti lišajeve, suve vlati trave, napuštena ptičja gnezda, suvu balegu, brezovu kora, smola, vuneni konac… Za loženje vatre koristimo cjepano drvo jer bolje gori od cijelih oblica sa korom. Korjenje drveta daje jaku toplotu. Ne upotrebljavajte grane koje su ležale ispod opalog lišća jer su one već trule i loše gore. Suho drvo i suve grane, naravno, najbolje gore. Drva koja lako gore su: javor, breza, hrast, grab, crvena bukva, zimzelen i beli glog. Da plamen ne bi bio veliki i da ne biste često ložili vatru, najbolje je u nju stavljati debele balvane ili panjeve.

Read More

KAMPOVANJE NA DRVEĆU

Uživanje u kampovanju dobilo je novu dimenziju zahvaljujući ljubiteljima uživanja u prirodi pod vedrim nebom. Američka država Kalifornija postala je centar za kampovanje na velikom drveću koje je postalo ultimativni turistički doživljaj. U šumama i po proplancima na kojima raste veliko Calaveras drveće napravljena su područja za kampovanje sa specifičnom kamp opremom – šatorima koji vise na granama. Identično klasičnim kampovima, i ovi lebdeći sadrže sve tradicionalne elemente, ali takođe na tlu – od toaleta do piknik ambijenata. Turisti sami upravljaju podizanjem i spuštanjem šatora koji su sasvim bezbjedno pričvršćeni. 

Read More

VATRA 2.dio.-Vatra u prirodi

Vatra u prirodi je svima draga, naročito ako dani nisu baš topli ili ako imamo potrebu da spremimo hranu. Međutim vatre u prirodi su i vrlo opasne, i na mnogim mjestima je zabranjeno paliti ih!

Zato, ako već palimo vatru, treba da to radimo oprezno i da prije svega pripremimo mjesto na kome planiramo da je zapalimo. Ukoliko se jednom mjestu nećemo zadržati više dana, onda je dovoljno da od lišća, trave i sl. očistimo površinu od 1m2, tako da dobijemo "golu" zemlju. Možemo okolo poredati i veće kamenje (još bolje ako je pločasto) koje će spriječiti da vjetar prenese plamen ili iskrice na okolinu. Kamen će djelovati i kao "reflektor toplote" - zračiće toplotu i dugo posle gašenja vatre. Ukoliko na datom mjestu ostajemo malo duže onda je najbolje da iskopamo malu rupu u zemlji (20-30cm dubine će biti sasvim dovoljno). Rupa može biti okrugla ili kvadratna, svejedno. 

Nekoliko stvari uvijek imajte na umu:

1. Nikada se nemojte udaljavati od vatre i ostavljati je da gori bez nadzora.
2. Nikada vatru nemojte paliti usred šume, jer se vrlo lako zapali stablo ili krošnja.
3. Ako odlazimo ili ako nam vatra više nije potrebna obavezno je treba temeljno ugasiti: 

• rasturite žar, grane, panjeve…, dobro polijte mesto vodom, pospite ga pijeskom ili 
• zatrpajte. Budite apsolutno sigurni da žar nije ostao i da se ništa ne dimi!!!

Read More

KAMPOVANJE I IZRADA PRIMITIVNIH ZAKLONA

Za kraći boravak na jednom mestu (prenoćište, odmor od 2-3 dana) uređuje se bivak, a za duži boravak logor ili kamp. U oba slučaja se primenjuju isti higijenski principi, ali se kod logorovanja koriste trajnije i složenije improvizacije koje se ovde neće razmatrati. 

Mada na prvi pogled može da izgleda lako, izabrati odgovarajuće mjesto za kampovanje zna biti veliki problem. Mjesto za postavljanje šatora mora biti suho,  blago nagnuto, zaštićeno od vjetra, da ima drveća ili da je pored šume, udaljeno 2-3km od močvara. Poželjno je da se u blizini nalazi voda (reka, jezero, izvor…). U planinskim predelima mora se voditi računa o odronjavanju stijena, snežnih lavina i vejavica. Takođe Izbegavajte kamenito tle, mesta sa gustom vegetacijom, i mesta gde ima poljskih glodara.

Kako prepoznati tlo? Ljeti na njemu raste trava bledo zelene boje. Zemlja je suha i delimično ispucala po površini dok su njeni donji delovi čvsti. Nema tragova mahovine između busenja i trave.

Ukoliko ima vlage i vode, trava je bujna i ima jarko zelenu boju. Ima i mnogo mahovine među busenjem i na podnožju drveća. Ukoliko morate na ovakvom mjestu postaviti šator, dobro je ispod šatora postaviti plastičnu foliju (najlon) kao izolaciju, ali ipak izbegavajte mjesta pored samih reka i potoka. Čak i najmanji potočić za vreme velikih kiša prerasta u bujicu koja može biti jako opasna. Izbegavajte zemljište okruženo brdašcima i peskovito tle.

Vjetar koji u sparnim danima prijatno osvežava, može se očas pretvoriti u ljutog neprijatelja. Kada se to dogodi šatori su u opasnosti. Šator postavite tako da bude svojom najmanjom površinom okrenut pravcu iz kojeg vetar duva, a ulaz šatora naravno na suprotnu stranu. Lako ćete po okolini prepoznati pravac iz koga vetar najčešće duha: treba pogledati u travu, oblik drveća i na koju je stranu nagnuto, izgled pjeska i gde se skuplja.

Šator je najbolje postaviti na ivici šume (nikada u šumi). Treba znati da poslije kiše u šumi još satima kaplje voda, a jak vetar često lomi grane drveća. I nikada ispod usamljenog drveta - jer su česta meta gromova.

Insekti i druge životinjice su čest problem kamperima. Najčešće su to komarci, mravi, krtice, miševi i zmije. Protiv insekata se jednostavno možete braniti odgovarajućom kremom, mrežom, ili biljkom (ispod orahovog lišća se ne skupljaju ni komarci ni mušice!) a krtice ćete izbjeći ako izbjegavate krtičnjake (mesta gde je puno brdašca isitnjene zemlje). Miševi su dosadni i šire zaraze a nalaze se u blizini jama i baruština. Od zmija ćete se lako braniti dimom tj. logorskom vatrom i ako ne ostavljate otpatke hrane u blizini šatora (naročito otpatke mlečnih proizvoda).

Samo postavljanje šatora nije nimalo komplikovano, naročito ako je to šator za 2-3 osobe. Šator uvjek dobro zategnite (zbog vetra ili kiše) i iskopajte kanaliće oko šatora (po potrebi). Ispod šatora postavite najlon radi bolje izolacije ili ga pak stavite preko šatora kao duplu zaštitu. Šator vam sigurno neće prokišnjavati a i neće se unutar šatora pojaviti kondenzacija zbog stvorenog međuprostora. Ukoliko vam nedostane kočića, možete se poslužiti kamenjem ili ih od grana drveća napravite sami.

Ukoliko pak nemate šator, možete i sami napraviti odgovarajući zaklon. Za to možete koristiti već postojeće kolibe, nadstrešnice, igloe, zemunice, pećine itd. Ako toga nema možete sami napraviti improvizovanu kolibu od pruća, granja i lišća. Uz pomoć noža ili sjekirice se za sat vremena možete napraviti odgovarajući zaklon. Slike govore dovoljno…

Read More